«NB SCITECH IT BLOG»

Zaključci sa panel-diskusije: Veštačka inteligencija u misiji Crkve - gde su crvene linije?

Učestvovao sam na Panel diskusiji koja je održana u Domu omladine u Beogradu, 10 novembra, 2025. godine, na temu "crvenih linija" primene AI u misiji Crkve. U vreme kada veštačka inteligencija sve snažnije oblikuje savremeni svet, postavlja se pitanje njenog mesta u duhovnom životu i misionarskom radu Crkve.
LinkedIn: Nenad Badovinac
Novembar, 2025.
U ponedeljak, 10.11.2025. godine, učestvovao sam na panel-diskusiji u Domu omladine u Beogradu, u organizaciji Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Tema panel diskusije bila je "Veštačka inteligencija u misiji Crkve - gde su crvene linije?". Pitanje koje je po mom mišljenju i tehnički i duhovno veoma je važno u našem vremenu. Panel diskusiju je moderirao prezviter dr Aleksandar Miloјkov, koji već duže vreme vodi serijal razgovora posvećenih savremenim izazovima u životu Crkve. Uz njega, kao sagovornici, bili su prezviter dr Oliver Subotić, upravnik Misionarskog odeljenja, zatim, prof. dr Dragan Novković, i ja, kao neko ko se u naučno-istraživačkom smislu bavi razvojem modela veštačke inteligencije koja ima primenu u privredi. Duže vreme sam u službi pravoslavne misije na internetu bio kao tehnički saradnik arhimandritu Gavrilu (Vučkoviću) na msionarskim projektima koje je on vodio i koji su bili digitalno pravoslavnog karaktera.

Na istom mestu sreli su se teolozi, informatičari i misionari koji se svakodnevno kreću u svetu savremenih tehnologija. Tokom pripremanja za panel diskusiju uzeo sam u obzir činjenicu da alati veštačke inteligencije (AI) ulaze u gotovo svaku sferu života, i to kao pomoć pri pisanju, prevođenju, kreiranju video klipova i sl. U vremenu eksponencijonalnog rasta AI alata, tema diskusije je dobro došla s obzirom da postavlja pitanje granica primene AI alata u Crkvi. Vernici sve češće pristupaju duhovnim sadržajima putem interneta, društvenih mreža i mobilnih aplikacija. U tom kontekstu, Crkva ima mogućnost da koristi veštačku inteligenciju (AI) kao alate za širenje Jevanđelja i hrišćanskih vrednosti. Razmišljao sam o praktičnim primerima od kojih bi neke mogle biti:
  • Automatsko prevođenje besede, podkasta, titlova i uošte primenjiva je višejezična komunikacija
  • AI može analizirati interesovanja posetilaca (npr. molitva, post, sveti oci) i preporučiti odgovarajuće tekstove, video sadržaj ili propovedi.
    Primer: „Ako je vernik gledao besedu o Svetom Savi, možda će mu biti interesantna priča o Svetom Nikolaju."
  • AI u digitalnoj inkluziji - AI može omogućiti čitati Crkvene sadržaje slepima i starijima, uz automatsko čitanje tekstova. Moguće je generisati audio verziju tekstova iz časopisa i knjiga.
Tokom diskusije izneo sam više primera primene AI alata u misiji: prevođenje pravoslavnih filmova, priprema materijala, digitalizacija. Ovi primeri primene mogu ubrzati čovekov rad, i na taj način će vreme misionara da se oslobodi za ono najvažnije, a to je živa reč i lični odnos sa vernicima.

Na tribini sam govorio o praktičnim primenama AI alata i o tome što po mom mišljenju znači AI u kontekstu pravoslavnog misionarenja. U diskusiji je naglašena važnost da se razume da AI alati ne razumeju sadržaj na ljudski način, već na svoj, matematičko-statistički način. To je važno znati kada komuniciramo sa mašinom i pričamo o ovoj temi. U svom izlaganju dotakao sam se pitanja: da li je potrebno kreirati "pravoslavni AI model"? Moj odgovor je bio - da, potrebno je kreirati pravoslavne modele, specijalizovane baze podataka, alate pretraživanja pravoslavnih pojmova, i sve ono što će teolozima, misionarima i vernicima olakšati istraživanje.

U svom izlaganju govorio sam iz ugla čoveka koji dolazi iz naučno-istraživačke sfere. Objasnio sam da bez AI modela moja doktorska disertacija ne bi mogla da postigne zadovoljavajući rezultat. Ali sam u izlaganju naglasio razliku između privrede i Crkve. U privredi se AI koristi za postizanje različiltih ciljeva, od kojih je jedan, povećanje profita, dok u Crkvi je cilj nešto sasvim drugo, a to je da se Crkva približi verniku, da misionar dođe do čoveka. Zato sam predložio primer primene sa kojim sam hteo približiti svoje razmišljanje u sferi korišćenja AI alata: klasifikacija pitanja koje vernici postavljaju na posebno osmišljenom web portalu, i koje AI alati obrađuju, klasifikuju i prosleđuju svešteniku koji je kompetentan da na njih odgovori. Uz dodanu mogućnost prevođenje pitanja u realnom vremenu kada vernik i sveštenik govore različitim jezicima. Takav pristup ne narušava lični odnos sa vernikom, već ga olakšava i ubrzava. Podsetio sam prisutne na primer iz prošlosti, kada je arhimandrit Gavrilo (Vučković), iguman manastira Lepavine, u velikoj meri koristio savremene IT alate poput Skype-a i Facebook Messengera kako bi bio u kontaktu sa vernicima. U to vreme mnogi su se plašili takvih inovacija u pravoslavnom misionarenju, ali otac Gavrilo je uspeo da probije te barijere i da koristeći tehnologiju izgradi duhovni most sa ljudima širom sveta. Istakao sam da je danas pred Crkvom slična dilema. Ponovo je vreme da napravimo iskorak napred prema digitalnoj tehnologiji i da odgovorno prihvatimo veštačku inteligenciju kao sredstvo koje može unaprediti pravoslavnu misiju za širenje hrišćanskih vrednosti. Naglasio sam da većinu algoritama stvaraju kompanije koje nemaju dodira sa pravoslavnom tradicijom. To znači da odgovori koje AI daje često pokazuju vrednosti tih kompanija, a ne vrednosti pravoslavne Crkve. Upravo zato smatram da je važno da i Crkva razvija svoje modele veštačke inteligencije, usklađene sa njenim učenjem, duhovnošću i misijom.

Kreirao sam tabelu koja se nalazi u nastavku u kojoj sam za primere primene AI alata koji pomažu u očuvanju i tumačenju pravoslavnog nasleđa preuzete sa ovog linka [1], dao svoje razmišljanje o postavljanju crvene linije koju AI alati ne bi trebali prelaziti. Nakon tabele nalazi se Youtube link sa snimkom Panel diskusije.

[1] Web sajt: https://aizona.rs/vest/ai-pomaze-ocuvanju-i-tumacenju-pravoslavnog-nasledja
Zaključak
Kao zaključak dao bih predlog o dve crvene linije, i to: prva bi bila da AI može pomoći misionarima da prevede besede, kreiraju titlove filmova, da digitalno uređuju besede i bogoslužbene tekstove, ali da AI alati ne zamene živi odnos duhovnika i vernika. Druga granica, da se kod kreiranja realističnih fotografija i video klipova AI alati ne koriste na način da manipulišu čovekom, već da se koriste sa jasnim kontekstom u kojem gledaoc jasno može primetiti da se radi o AI generisanom materijalu.

Na kraju, želim da naglasim da svaki put kada govorim o alatima veštačke inteligencije i njihovoj primeni u Crkvi, svestan sam odgovornosti. Godinama sam bio angažovan kao na internet misionarskim projektima koje je vodio arhimandrit Gavrilo (Vučković) i prirodno je da će ljudi moju reč doživeti kao savet. Moj stav o AI nije samo tehničko razmišljanje. Nije dovoljno reći da je AI samo alat, jer živimo u svetu u kojem velike korporacije oblikuju tehnologije koje su po svojoj suštini etički neutralne. Zbog toga želim da moje angažovanje bude odgovorno i oprezno: da koristim AI za ono što je dobro i da ne zanemarim posledice tehnologije koja se može zloupotrebiti. Uvek kada govorim u javnom prostoru o primeni savremenih digitalnih tehnologija u misionarskom radu, naglašavam da je važno da se razviju AI modeli koji šire hrišćanske vrednosti.
LinkedIn: Nenad Badovinac
Novembar, 2025.