«Češka»

Višegrad - najstariji deo Praga

U južnom delu Praga, iznad reke Vltave, nalazi se Višegrad. Po legendi je odavde proročica Libuša pokazala gde će nastati grad čija će slava doseći zvezde. Danas Višegrad ima svoj park, crkvu i groblje koje čuva sećanje na duhovne i kulturne velikane Češke.
Februar, 2025.
Hram Svetog Petra i Pavla u Višegradu (Prag)
Tog jutra posle doručka u hotelu na izlasku iz hotela obratila nam se recepcionarka. Htela je da nas upozna i da nam ispriča nekoliko detalja o Pragu. Pitala nas je odlakle dolazimo i počela pričati o razlikama češkog jezika u odnosu na srpski, hrvatski i bosanski. U razgovoru nas je pitala da li znamo koji je najstariji deo Praga i jesmo li bili tamo! Rekao sam da smo tek došli u Prag i još nismo stigli sve da obiđemo. Ona nas je zato uputila da odemo u Višegrad. Rekla nam je da ćemo tamo saznati o legendama grada Praga i o legendarnoj proročici koja je prorekla izgradnju Praga. Nismo dugo razmišljali, već smo promenili naše planove i krenuli da vidimo najstariji deo grada. Prošetali smo do najbliže metro stanice i zatim metroom nastavili do Višegrada. Kada smo izašli iz metro stanice, nismo se odmah snašli geografski, pa smo malo lutali dok nismo došli do kapije legendarnog Višegrada.
Kada smo prošli kroz kapiju starog grada Višegrada, tu nas je dočekala legendarna priča o proročici Libuši (Libussa) i vladarki iz češke mitologije. Ona je bila jedna od tri sestre proročice (Libuša, Kazi i Teta). Libuša je prema češkoj legendi bila osnivač grada Praga. Živela je u Višegradu (Vyšehrad), koji je bio staro slovensko utvrđenje i sedište moći pre nego što je osnovan grad Prag. Ona je u Višegradu koji je malo uzdignut iznad reše Vltave pokazala rukom preko doline reke i rekla čuvene reči: "Vidim grad, čija će slava doseći do zvezda!". U tom smeru gde je pokazala rukom, kasnije je izgrađen grad Prag (Praha). U toj legendi smo saznali da je Libuša naredila da se pronađe čovek koji tesari prag (prag u smislu drveni prag kuće) koji je gradio prve građevine u Pragu. Prema legendama koje su zapisane u srednjem veku, Libuša je živela negde u 8. veku, pre osnivanja Praga, koji se kao grad razvija negde u 9. i 10. veku. O Libuši sam saznao da je bila ćerka Krokova, legendarnog kneza i osnivača dinastije Premyslović. Bila je udata za Přemysla Orača, seljaka koga je izabrala za muža, čime je započela vladarsku lozu Premyslovića. Najstariji pisani izvor o njoj je iz 12. veka: Kozmova hronika Čeha. Iako mi se čini da Libuša nije istorijska osoba, ona simbolizuje početak češke državnosti i duhovni temelj grada Praga. Ono što me kasnije iznenadilo je da deca u osnovnoj školi iz istorije uče da su njihovi preci došli iz područja današnje Hrvatske i Bosne. Mene posebno veže Češka za običaje u Bilogorskom kraju (Rep. Hrvatska) gde sam rođen. U tom kraju postoje mnoge sličnosti u rečima i običajima sa češkim narodom.
Naša poseta Višegradu, toj legendarnoj gradskoj tvrđavi iznad Vltave, vodila nas je unazad kroz vekove sve do 8. veka. Koračali smo korak po korak, ali u istoriju ovog grada sve do srca češke mitologije. Ušli smo u veliki park koji se nalazi u središnjem delu Višegrada. Ovde smo došli do litice sa koje se moglo primetiti prisustvo proročice Libuše koja je upravo odatle, sa ovih litica, pokazala prema dolini i prorekla uzdizanje današnjeg Praga. U središtu parka nalazi se crkva Svetih Petra i Pavla sa simboličkim ključem koja otvaraju Nebesa. Iza crkve, prošetali smo Višegradskim grobljem koje je posebno važno za Češku, jer ovo je spomenik prošlosti i poslednje počivalište važnih ličnosti u Češkoj istoriji.
Veliko groblje u Višegradu kao da je arhitektonsko čudo zbog kojeg sam imao utisak da ovo nije obično groblje. Pored velikana Češke umetnosti i kulture tu su sahranjeni Bedrich Smetana – kompozitor, Antonín Dvorak – kompozitor, Karel Čapek – pisac, Alfons Mucha – slikar. Poseban pečat daje upravo činjenica da je ovde sahranjen Alfons Mucha (1860–1939), jedan od najistaknutijih umetnika secesije (Art Nouveau). Mucha je najpoznatiji po slikama žena okruženih cvetovima, simbolima i ornamentalnim linijama i po ciklusu slika "Slovenska epopeja", kojim je slavio istoriju slovenskih naroda. Živeo je u Parizu, ali vratio se u Češku i njegova sahrana u Višegradu je simbol duhovnog vraćanja slovenskih naroda svojim korenima. On je umetnik koji je slovensko srce Evrope preneo na platno. Ono što je mene posebno potaklo da istražim o njemu je činjenica da smo bili smešteni u hotelu u kojem smo imali dodir sa umetnošću Alfonsa Mucha, jer hotel je bio ukrašen njegovim slikama i recepcionarka iz hotela uputila nas je da istražimo Višegrad.
Višegrad je duhovna i istorijska oaza savremenog Praga. Za razliku od turističkih tačaka koje smo obišli, i koje dnevno posete na hiljade turista, poput Karlovog mosta ili Praškog zamka, o kojima možete čitati u mojim putopisima u sekciji "Putopisi iz Češke", Višegrad zrači zanimljivim legendama, ali i tišinom i posebnim mirom. U središnjem parku u kojem je litica sa koje se vidi reka Vltava, čini se da je upravo to mesto sa koje je legendarna proročica Libuša pogledala u daljinu i prorekla podizanje veličanstvenog Praga, grada koji će jednog dana doći do visina zvezda.
Februar, 2025.
Vašim prilogom podržite moje putopisne i misionarske projekte. Hvala Vam!

«Multimedijalni projekti»

Autorski radovi, knjige i filmovi
Nenada Badovinca