«NB SCITECH IT BLOG»

Sajber bezbednost se tiče svih nas: gostovanje na Happy TV

Gostovanje u Jutarnjem programu "Razbuđivanje" na Happy TV, 16.06.2026, zajedno sa gospodinom Dejanom Milutinovićem iz Strukovnog udruženja sektora bezbednosti. Razgovarali smo o temi sajber bezbednosti, SMS prevarama, zaštiti ličnih podataka i generalno o bezbednosti na internetu.
LinkedIn: Nenad Badovinac
Jun, 2026.
Dana 16.06.2026. imao sam zadovoljstvo da gostujem u Jutarnjem programu „Razbuđivanje“ na Happy TV, na temu sajber bezbednosti, SMS prevara, zaštite ličnih podataka i bezbednosti u digitalnom prostoru. U studiju sam gostovao zajedno sa gospodinom Dejanom Milutinovićem predsednikom Strukovnog udruženja sektora bezbednosti. Domaćini, Tea i Anđela su nas dočekali profesionalno, a razgovor je protekao u prijatnoj i ozbiljnoj atmosferi, jer je tema sajber bezbednosti danas jedna od najvažnijih tema savremenog društva.
Posebno mi je bilo drago što sam kasnije saznao da je upravo ova tema bila najgledanija u okviru ostalih tema u Jutarnjem programu „Razbuđivanje“ za taj dan. To pokazuje da građani sve više prepoznaju koliko su digitalne prevare, zaštita podataka i bezbednost na internetu važne za svakodnevni život. Povod za razgovor bila je jedna SMS poruka o navodnoj saobraćajnoj kazni. Na prvi pogled, takva poruka može izgledati kao zvanično obaveštenje, ali u stvarnosti može biti primer savremene internet prevare. U emisiji sam istakao da su SMS prevare danas svojevrsni savremeni oblik džeparenja. Nekada je džeparoš pokušavao da izvuče novčanik iz džepa, a danas digitalni napadač pokušava da kroz poruku izvuče naše podatke, karticu, lozinku ili pristup nalogu. Jedna od najvažnijih poruka koju sam želeo da prenesem gledaocima jeste da napadači često ne napadaju prvo računar, nego čoveka. Oni napadaju našu pažnju, strah, radoznalost i brzinu reagovanja. Zato se u lažnim porukama često koriste hitnost, pretnja kaznom, rok do ponoći, blokada računa ili pozivanje na neku instituciju. Cilj je da korisnik ne razmišlja, nego da odmah klikne. Kada dobijemo poruku koja nas plaši, požuruje ili traži da unesemo podatke kartice, lozinku ili SMS kod, potrebno je zastati, proveriti pošiljaoca, proveriti link i, po potrebi, direktno kontaktirati instituciju ili banku preko zvaničnog sajta ili broja telefona.
U razgovoru smo Dejan i ja otvorili i temu zaštite ličnih podataka. Lični podaci su danas digitalni ključevi našeg identiteta. Naši nalozi, mejl adrese, brojevi telefona, fotografije, dokumenta i lozinke čine naš digitalni identitet. Ako ih olako ostavljamo na sumnjivim linkovima ili šaljemo nepoznatim osobama, neko ih može zloupotrebiti, otvoriti lažni profil, prevariti druge u naše ime ili pokušati da pristupi našim nalozima. Govorilo sam i o tome kako ovu temu približavam studentima na Univerzitetu Union Nikola Tesla. Kao profesor, smatram da je veoma važno da studente uvodimo u temu čuvanja ličnih podataka, digitalne odgovornosti i bezbednog ponašanja na internetu. Sajber bezbednost nije samo tehnička oblast. Ona obuhvata ljude, procese, tehnologiju, zakone, etiku, upravljanje rizikom i svakodnevno ponašanje korisnika. Posebno važan deo razgovora odnosio se na mlade. Danas mladi veliki deo svog života provode u digitalnom prostoru. Zato digitalno nasilje, lažni profili i zloupotreba fotografija mogu imati ozbiljne posledice. Roditelji ne treba da reaguju samo zabranama i osudom, već pre svega razgovorom i poverenjem. Dete mora znati da se može obratiti roditelju ako se nešto loše dogodi na internetu. U emisiji smo naglasili da veštačka inteligencija dodatno komplikuje digitalni prostor. Danas tekst, fotografija, glas ili video mogu izgledati uverljivo, a da nisu stvarni. Zato više nije dovoljno reći: „Video sam svojim očima.“ Potrebno je proveravati izvor, kontekst i verodostojnost sadržaja. Decu i mlade moramo učiti da ne veruju svemu što vide online i da se obrate odraslima kada osete pritisak, ucenu, strah ili poniženje.
Dotakli smo se i pitanja zaštite i zaključili da ljude treba edukovati, procese jasno definisati, a tehnologiju redovno održavati i unapređivati. To uključuje jake lozinke, višefaktorsku autentifikaciju, redovno ažuriranje softvera, backup podataka, kontrolu pristupa i plan reagovanja ako se incident dogodi. Važno je pomenuti i institucije koje se bave ovom oblašću. U Srbiji značajnu ulogu ima Nacionalni CERT, koji funkcioniše u okviru RATEL-a. Nacionalni CERT objavljuje upozorenja, preporuke, edukativne materijale i omogućava prijavu incidenata. Generalno smo se složili da sajber bezbednost nije samo zaštita računara. To je zaštita čoveka, porodice, dece, novca, identiteta i poverenja u digitalni život. Napadači računaju na našu brzinu, strah i nepažnju, dok se mi branimo znanjem, proverom i pauzom pre klika. Sajber bezbednost se tiče svih nas, jer smo svi korisnici sajber prostora. Zato je važno da o ovoj temi govorimo javno, razumljivo i odgovorno.
LinkedIn: Nenad Badovinac
Jun, 2026.